Kultura

Grad Požega oduvijek je vrlo snažno kulturno središte. Nositelji kulturne djelatnosti u Požegi su Gradski muzej, Gradska knjižnica i čitaonica, Gradsko kazalište, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Konzervatorski odjel i Državni arhiv – ustanove koje svojom dugogodišnjom tradicijom čuvaju kulturni identitet grada Požege i Požeško-slavonske županije.

Djelovanje franjevaca i pavlina na očuvanju požeške Gimnazije stavilo je Požegu u žarište "hrvatskoga narodnog preporoda", a s vremenom Požega postaje i važan centar ilirizma u Hrvatskoj. Dolaskom Franje Cirakija na čelo grada 1881. godine, Požega doživljava intenzivniji razvoj te dobiva dugo očekivanu željezničku prugu na trasi Pleternica – Požega (1894.). S pravom se može reći da je u 19. stoljeću bila "slavonska Atena", s brojnim uglednicima koji kulturni i znanstveni život Požege podižu na jednu novu razinu.

Grad Požega oduvijek je vrlo snažno kulturno središte. Nositelji kulturne djelatnosti u Požegi su Gradski muzej, Gradska knjižnica i čitaonica, Gradsko kazalište, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Konzervatorski odjel i Državni arhiv – ustanove koje svojom dugogodišnjom tradicijom čuvaju kulturni identitet grada Požege i Požeško-slavonske županije. Ogranak Matice hrvatske, koji je sa svojim radom u Požegi nastavio početkom 2014. godine, osim izdavačke djelatnosti, priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja, potičući umjetničko, znanstveno i duhovno stvaralaštvo.

Gradski muzej Požega

Zgrada Gradskog muzeja sa sobom također nosi bogatu povijest, a smještena je svega nekoliko desetaka metara od Gradske kuće. Jedinstveni je primjer baroknog graditeljstva, a ubraja se među najstarije kuće u gradu. Izgrađena je u 18. stoljeću, a specifična je po udubljenju u vanjskom pročelju u kojemu se i danas nalazi Gospin kip kojega je dao postaviti vlasnik zgrade, ljekarnik Thaller. Muzej je ovaj barokni biser dobio na korištenje 1953. godine, a s vremenom se njegova djelatnost proširila na još dvije građanske kuće. Gradski muzej osnovan je 6. prosinca 1924. godine zaslugom Julija Kempfa, istaknutog Požežanina. Po svom tipu, požeški je Gradski muzej zavičajni i kompleksni, a sastoji se od četiri odjela - arheološkog, povijesnog, povijesno-umjetničkog s galerijom i etnološkog.

Gradsko kazalište Požega

Bogata je u Požegi tradicija kazališta, duga gotovo tri stoljeća, od davne 1715. godine kada je odigrana prva kazališna predstava. Godine 1945. u Požegi je osnovana Sindikalna kazališna grupa koja je u samo nekoliko godina djelovanja postavila temelje za osnutak profesionalnog kazališta. Današnje Gradsko kazalište osnovano je 1994. godine odlukom Gradskoga vijeća, a svečano je otvoreno 10. ožujka 1995. godine izvedbom predstave „Gle kako dan lijepo počinje“ u režiji Ivice Plovanića, s Milicom Nemeth Panežić i Zdenkom Perutkom u glavnim ulogama. Sa svojim bogatim repertoarom i gostujućim predstavama, požeško Gradsko kazalište upotpunjuje kulturni život Požege.

Gradska knjižnica i čitaonica Požega

Zgrada Gradske knjižnice i čitaonice smjestila se na mjestu Prve požeške štedionice, osnovane 1873. godine. Zgrada je izgrađena 1907. godine u duhu secesije. Projektirali su je poznati zagrebački arhitekti Leo Hönigsberg i Julio Deutsch.

Čitaonica je osnovana 1845. godine pod latinskim nazivom "Lectoria societas", tj. Čitaoničko društvo. Svojim radom utjecala je na razvoj narodnog pokreta i vrlo brzo promijenila ime u Narodna čitaonica. U sklopu Narodne čitaonice godine 1876. osniva se i knjižnica koja ubrzo postaje glavnim pokretačem kulturnog života grada.

Poslije Drugog svjetskog rata Knjižnica mijenja svoj naziv u Gradska knjižnica i čitaonica, da bi godine 1961. stekla svoju samostalnost i promijenila naziv u Narodna knjižnica i čitaonica. Godine 1980. knjižnica je ujedinjena u Centar za kulturu i obrazovanje, a svoju konačnu samostalnost kao ustanova ponovno je stekla 1991. godine uspostavom demokratske vlasti u Hrvatskoj.

Konzervatorski odjel

Konzervatorski odjel u Požegi za područje Požeško-slavonske županije i Virovitičko-podravske županije.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Akademik Dubravko Jelčić, voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi
Dr. sc. Snježana Jakobović, upraviteljica Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi