Povijest
Kada je glasoviti hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti i prvi hrvatski ministar prosvjete Iso Kršnjavi početkom 20. st. potakao vrednovanje kasnobaroknih sakralnih zdanja u Hrvatskoj iz vremena Marije Terezije posebno je istakao crkvu Sv. Terezije u Požegi. Naime 1902. godine objavljena je u Beču knjiga “Umjetnost…
Dolazak pod Habsburgovce značio je ponovni povratak u istočno-srednjoeuropske razvojne tijekove. Nakon prestanka provizorija 1745.g. i uspostave Požeške županije, grad se ponovo vraća pod hrvatsku, bansku, vlast. Iako su u svim onovremenim izvješćima naglašene gradske osobine Požege, oporavak je bio polagan. Ionako je malobrojno stanovništvo…
Požega je tijekom stotinu i pedeset godina duge osmanlijske vladavine bila sjedište sandžaka, najvažnije upravno i vojno središte Slavonije. Od smirivanja prilika na granici prema banskoj Hrvatskoj, povećava se broj stanovnika i Požega, sada kasaba, dobiva zamjetniju muslimansku zajednicu. Velik broj građana su obrtnici, a…
Istraživanja su crkvice Sv. Lovre potvrdila da su, uz pretpovijesne, i rimski nalazi prethodili srednjovjekovnoj Požegi. Požeški burg, izdužena šesterokutna utvrda koja se nalazila na brijegu usred grada, izgrađen je vjerovatno u 11. stoljeću. Za sada, sve dok možebitni novi izvori ne potvrde drugačije, prave…
Grad Požega nalazi se u plodnoj dolini, koja je uokvirena slavonskim gorskim prstenom Psunja, Papuka, Dilja, Krndije i Požeške gore. Iako jugoistočno položena u toj Zlatnoj dolini, koju su još Rimljani nazvali Vallis aureae, ona je kroz stoljeća najvažnije životno središte stanovništva središnje Slavonije. Njezin…

