31
Srijeda, 19:00 Kolovoz 2016.
Izložba
prije 3 godine (31. kolovoz 2016. – 14. listopad 2016.)

GUMBI – izložba Pokrajinskog muzeja iz Celja

Gradski muzej Požega • Gradski muzej Požega Požega , Matice Hrvatske 1

Gostujuća izložba Gumbi Pokrajinskog muzeja iz Celja, auora povjesničara Jože Rataja, upoznati će nas na najneobičniji način s načinom upotrebe, vrstama, oblicima i materijalima dugmadi kroz povijest. Evo, što ćete sve vidjeti i naučiti ako zavirite u izložbenu dvoranu požeškog muzeja!

Arheološka nalazišta potvrđuju da rođenje dugmadi seže u pretpovijest. Prvotni gumbi od jantara stari su oko 10.000 godina. Nalazišta koptskih grobova dokazuju da su funkciju gumba obavljali i kamenčići, vjerojatno presvučeni tkaninom. U starom Egiptu gumbe su izrađivali od zlatnih pločica, od gline koju su kasnije glazirali te od minerala ametista i lapis lazulija. Gumbi su, naravno, imali status ukrasnih predmeta. Tijekom iskopavanja na gumbe su naletjeli i u Perziji, Grčkoj i Rimskom Carstvu. Bili su od zlata, stakla, kosti i kamenja i oslikani ornamentima, a neki i reljefno obrađeni. Rimljani su gumbe lijevali od olova te brusili odnosno izrađivali od ahata i stakla. Krajem srednjeg vijeka križari su kao modni novitet u Europu donijeli orijentalne odjevne kreacije. S pronalaskom rupica za gumbe Europu je preplavila prava „gumbomanija“.Dugmad je predstavljala dragocjeni imetak pojedinaca ako su bili od dragog kamenja ili plemenitih metala, pa su se u 14. stoljeću proizvođači dugmadi u Parizu organizirali u cehove. Pri izradi su upotrebljavali metalne legure, slonovaču, rogove, kosti, drago kamenje i staklo. Dugmad je tako stoljećima bila ukrasni predmet privilegiranog sloja stanovništva; dragocjene i pričvršćene gumbe na sakoima i hlačama nosili su samo aristokrati i plemići. Do sredine 19. stoljeća gumbi su predstavljali privilegij muške mode. Sredinom 19. stoljeća i ženska moda izborila je svoj prostor pod suncem; gumb je u njoj imao ulogu kopče na odjeći, a sve češće i status nakita. Prije Drugog svjetskog rata Ameriku i Europu preplavili su proizvodi od plastičnih masa, poliuretana i bakelita. Nastajala je dugmad kakvu poznajemo i danas. Uza sve veću zaposlenost žena dugmad njihove garderobe postajala je sve funkcionalnija, pa je u 60. godinama 20. stoljeća gumb ili dugme zamijenjen patentnim zatvaračem, što mu je obzirom da je često bio u ulozi nakita, zadalo težak udarac.

Lokacija
Podijelite ovo događanje