26
Petak, 12:00 Lipanj 2020.
Manifestacija
prije 2 mjeseca (26. lipanj 2020. – 30. lipanj 2020.)

40. Požeška kulenijada

Požega

        

Na bogatoj i dugoj tradiciji gastronomije i obrtništva u preradi mesa požeškog kraja nastala je tradicionalna priredba Kulenijada, koja se svake godine održava u lipnju kroz posljednjih četrdeset godina.

  

Večernji list, najčitanije novine toga vremena,  zahvaljujući inicijativi ondašnjeg njihovog komentatora za poljoprivredu Ive Lajtmana, pokrenuo je 1980. godine tu gastronomsko-turističku priredbu s ciljem prezentacije kulena kao jedinstvenog autohtonog proizvoda podneblja između Save i  Drave. Imajući u vidu da je tada novinar-dopisnik toga lista iz Požege bio Jelenko Topić on se odmah uključio u pripreme i organizaciju priredbe koja se sastoji od ocjenjivanja kulena privatnih proizvođača, te završne priredbe na kojoj se najboljima dodjeljuju nagrade i priznanja za  najbolje ocijenjene proizvode.

Tako se spletom okolnosti Požega od samih početaka Kulenijada našla u središtu zbivanja, a vrijeme će pokazati da su kasnije taj grad i njegova Turistička zajednica svesrdno prihvatili Kulenijadu sve do današnjih dana. Kroz četiri desetljeća to je postala najpoznatija i najuglednija takva priredba u nas što potvrđuje sastav ocjenjivačkog suda za kulen, ali i odaziv kulenara svake godine na ocjenjivanje.

Prvih godina Kulenijade nakon Požege u nekoliko navrata domaćini su joj bili Vukovar, Slavonski Brod, Đakovo i Nova Gradiška, no zahvaljujući trudu nekolicine ovdašnjih ljudi ustalila se u požeškom kraju,  ocjenjivanja kulena bila su najčešće u ondašnjoj Mesnoj industriji Papuk PPK Kutjeva i hotelu Grgin dol, dok su završne priredbe održavane u niz požeških objekata kao što su Grgin dol, Vatrogasni dom,  restoran Zlatna dolina itd., te još u Velikoj i Ovčarama.

Svakako je značajno da je od prvog dana Kulenijada u Požegi imala izuzetno reprezentativne ljude koji su ocjenjivali tu deliciju, a oni su iz Zagreba, Osijeka, Vinkovaca, Zaprešića i Požege. Riječ je o poznatim stručnjacima u oblasti tehnologije prerade mesa kao što su Drago Sumajstorčić, Danijel Karoly, Stanko Rukavina, Ivan Ljubičić, Josip Matoković, Marko Krznarić, Krsto Benčević, Josip Živković, Antun Petričević, Branimir Čavlek, Ferdinand Troha, Đuro Majurdžić, Damir Benčević, Bela Njari, Mato Matijević, Vjenceslav Hruška i drugi.

Ovi stručnjaci tijekom ocjenjivanju sa dali naglasak na niz elemenata počevši od vanjskog izgleda, boje presjeka, okusa, količine dodataka i začina, postotka masnog tkiva, te drugoga kod svakog kulena. Uz takav pristup jedan od značajnih ciljeva svake Kulenijade stalno je bio edukacija proizvođača o poboljšanju tehnologije spravljanja kulena, te ujednačavanje kvalitete proizvoda  pa je održano niz predavanja i stručnih rasprava za njih. Iz toga je proizašlo da učenici mesarske struke u požeškoj Poljoprivredno-prehrambenoj školi imaju praktični dio nastave kojom prigodom spravljaju kulen!

Kulen je nastao u okolnostima u kojima su nastali svi proizvodi od sušenog dimljenog mesa jer se proces sušenja i dimljenja kao izniman u konzerviranju to jest sušeno i dimljeno meso kulena u tom procesu sačuva većinu nutritivnih tvari dajući pri tome mesu kulena karakteristična organoleptička svojstva koja karakterizira specifična boja, miris i okus.

U prošlosti se po svinji proizvodio samo jedan kulen, a njegova potrošnja bila je vezana uz posebno važne društvene i obiteljske događaje kao što su žetva, vjenčanja, rođenja i krštenja. Danas se kulen kupuje i izrađuje samo za posebno važne goste ili daruje u iznimnim prigodama. On je bio i još uvijek je inspiracija generacijama slavonskih umjetnika.

Proces proizvodnje kulena traje najmanje devet mjeseci i obuhvaća niz tehnoloških postupaka vezanih za svinjogojsku proizvodnju i tehnologiju prerade mesa. Tradicija nalaže da se kulen pravi od mesa potpuno odraslih svinja starosti oko jedne do dvije godine teške između 130 i 230 kilograma jer je takvo meso biološki zrelo i pogodno za sušenje.

Od samih početaka Kulenijada u Požegi je okupljala stotine proizvođača kulena iz desetak županija kontinentalne Hrvatske koji su rado svoje uzorke donosili na ocjenjivanja. Tako je osamdesetih godina svake godine ocijenjeno između 50 do 90 kulena, devedesetih godina je to zbog ratnih okolnosti bilo od 40 kulena na više(1991. godine Kulenijada nije ni održana), da bi od početka ovog stoljeća taj broj narastao nekih godina i iznad stotinu uzoraka! Na taj način Kulenijada u Požegi kroz ove godine dala je ogroman doprinos promociji ove tradicionalne proizvodnje u dvorištima slavonskih sela, te profiliranju proizvođača autohtonih proizvoda visoke kvalitete što uz oznaku izvornosti kulena dovodi do bolje prodaje i sve većeg zanimanja tržišta za taj izuzetan uradak. Zbog toga je postao sve traženiji i izvan granica naše zemlje.

Ovo je prilika prisjetiti  se i poznatih proizvođača kulena koji su na Kulenijadama osvajali najviše nagrade kao što su obitelji Novosel, Barišić, Živković, Birovljević, Hruška, Klezinger, Pleša, Galović, Poljak, Kalinić, Suknaić, Lucić, Tarandek, Bošnjak, Polić, Barnaš, Sokić, Đurić, Gazdić, Jelović, Đanić i druge.

A na završnici uz dodjelu nagrada nastupala su brojna poznata estradna imena kao što su tamburaši Zlatni dukati, Patria, Tamburica 5(Beograd), Bekrije, Slavonski biseri, Zlatna dolina i Naša grana, te solisti Šima Jovanovac, Ćiro Gašparac i mnogi drugi.

Zaključno, zahvaljujući Kulenijadi  u Požegi, koja je našla svoje mjesto u turističkoj ponudi grada što su prepoznali i izletnici koji su dolazili na završne priredbe i degustacije kulena koja je organizirana za građane, kulen je postao prvi hrvatski nacionalni proizvod s zaštićenim zemljopisnim podrijetlom.

U tome je je nezamjenjivo mjesto Požege, njene Turističke zajednice, tvrtke Papuk, ali i gradskog čelništva koji su uz gospodarstvo davali stalnu potporu toj manifestaciji. To je prepoznato prvih godina priredbe kada su najbolji kulenari dobivali praktične nagrade kao što su stroj za mljevenje i pribor za obradu mesa, zatim poljoprivredni strojevi i potrepštine za stočarstvo i ratare.

Kroz 40 godina Kulenijada u Požegi, kao prepoznatljiva priredba,  pridonijela je ne samo održavanju nego i znatnom unapređenju proizvodnje tog autohtonog proizvoda, te inzistirajući na stručnosti i visokim kriterijima i sama postala nezamjenjivom institucijom na ovim hrvatskim prostorima.


Ocjenjivanje uzoraka kulena održat će se 26. lipnja 2020. godine u restoranu „Grgin dol“, Grgin dol 20, Požega od 12 do 17 sati - sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za sprečavanje zaraze bolešću COVID-19 tijekom održavanja manifestacija.

Rezultate ocjenjivanja ćemo objaviti 26. lipnja 2020. godine na web stranici TZ Grada Požege www.pozega-tz.hr do 19 sati, a diplome će sudionici natjecanja dobiti poštom.

Grad Požega osigurava novčanu nagradu u iznosu od 3.000,00 kuna za Šampiona 40. Kulenijade


 

Organizator
Lokacija
Podijelite ovo događanje